Princ Eugen Savojski bijaše istinski čovjek mozaik

Rođen od talijanskih roditelja, odgojen na dvoru Luja XIV, na kraju se uzdiže do najviših redova austrijskog imperija. Napoleon ga je smatrao jednim od „sedam najvećih vojskovođa u povijesti“ i za njim je ostalo važno nasljeđe. Za Frederika Velikog to je njegova svijest o „grandioznoj strategiji“. Za Hrvatsku to su beljski podrumi, posjed kojim je nagrađen za pobjedu u odlučnoj bitki protiv Turaka 1697 kod Sente.

Po dolasku u Belje naišao je na jedno od najplodnijih laporskih tla u Europi, koje je za sobom ostavilo Panonsko more kada se prije nekih 600,000 godina izlilo u Dunav. Nekoć se govorilo da panonska nizina može prehraniti cijelu Europu ali tek kada bude navodnjavana. Dok se Vojvoda od Marlbourougha, nekoć njegov veliki ratni drug, u Engleskoj bavio izgradnjom palače Bleinheim, Princ Eugen je polagao temelje za beljske podrume, ne samo dvorac na etiketi, već izgrađujući sustav za navodnjavanje i sadeći vinovu lozu.

Koje stoljeće nakon, zemlja hrvatskog Podunavlja oko Belja postala je čuvena i više nego po samim vinima: čuvena jelenja glava, prostrano močvarno područje bogato bezbrojnim vrstama ptica, nenadmašna svinjetina i sir. Prirodno i vina iz beljskog podruma izrasla su u pravog partnera čuvenim lokalnim jelima. Njegova bujna Graševina limunasta okusa savršeno pristaje uz lokalnu deveriku. Voćni okusi njegovog Merlota pašu uz gulaš od divljači i uz svinjetinu po kojoj je cijela regija znana.

Novi milenij doveo je nove vlasnike i nove načine pravljenja vina. Uz novu vinariju i obnovljenu staru Beljski podrumi bi još jednom mogli u povijest. I tada će Vina Belje postati čuvena i van Hrvatske: baš kao Princ s Dunava.